Ikitwa ‘Institut Seth Sendashonga’ cyakoze ibiganiro biha urubuga Interahamwe n’ inyangarwanda
Tariki ya 20 Gicurasi 2023, mu gihugu cy’ uBubiligi, mu murwa mukuru I Bruxelles, ikitwa ‘Institut Seth Sendashonga’ cyateguye ibiganiro byahaye umwanya Interahamwe ikihishasha mu mahanga Charles Ndereyehe, igisambo ruharwa Rudasingwa Theogene, ndetse n’ umuhezanguni Twagiramungu Faustin.
Umwanya aba bose bahawe wabaye umwanya wo gusiga icyasha igihugu, kugoreka amateka ndetse no gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi.
Ku uwarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu cyahoze ari perefegitura ya Butare, by’ umwihariko i Rubona, ni igikomere gikomeye kubona uwitwa Charles Ndereyehe wari ukuriye ikigo cy’ubushakashatsi ku buhinzi aricyo ISAR, wagize uruhare mu bwicanyi bwabereye muri iki kigo; akidegembya, ndetse yewe akanahabwa urubuga rwo gusiga icyasha leta y’ u Rwanda, ubundi yakabaye abarizwa muri gereza akora igihano cya burundu yakatiwe n’ inkiko kubera uruhare yagize muri Jenoside yakorewe Abatutsi.
Undi wagaragaye muri ibi biganiro ni Rudasingwa Theogene, uyu mugabo uzwiho uburiganya bwo ku rwego rwho hejuru, akaba n’ inshuti z’abajenosideri, muri iki kiganiro yahawe yaje kumvikana apfobya Jenoside yakorewe Abatutsi avugako habue na jenoside yakorewe abahutu, uyu muvuno yadukanye wo kugoreka amateka ni itike imuhuza n’izi nyangabirama, aho byamenyekanye ko iyo abeshye zimupfumbatisha udufaranga two gusunika iminsi.
Uwitwa Twagiramungu we ni ikimenyetso cyo “gusaza ni ugusahurwa.” Ubuhezanguni bwe bwo kwanga ubuyobozi bw’ u Rwanda busigaye bwaramunze imitekerereze ye, ku buryo ikiganiro cye yatanze cyaranzwe na politike y’ amoko, ibintu byagaraje ko na n’ uyu munsi uyu musaza usaziye ubusa adateze guhinduka.
Izi nyangabirama zose zihuriye ku kugira ibyaha zikurikiranyweho ubwo zahungaga ubutabera bw’u Rwanda bibwiraga ko ntaho igihugu kizagera, ndetse harimo na bamwe babaye ibigwari bagahunga mu gihe Abanyarwanda bari bari kubaka igihugu. Aba bose ntibifuza gukomeza kubona u Rwanda rutera imbere nicyo kibatera kwambika isura mbi abayobozi b’igihugu bibeshya ko biteze gutuma hari umunyarwanda bayobya.
Icyo utu dutsiko dukwiye kumenya nuko Abanyarwanda basobanukiwe ndetse bashimishijwe naho ubuyobozi bitoreye bubagejeje. Ibindi byose birirwamo ni uguta umwanya no kwiha amenyo y’abasetsi.
Muvunyi Balthazar